Igrani filmovi

Vlak bez voznog reda (1959.)

Rat (1960.)

Uzavreli grad (1961.)

Kozara (1962.)

Skoplje ’63. (1964.)

Pogled u zjenicu sunca (1966.)

Bitka na Neretvi (1969.)

Atentat u Sarajevu (1975.)

Čovjek koga treba ubiti (1979.)

Visoki napon (1981.)

Veliki transport (1983.)

Obećana zemlja (1986.)

Donator (1989.)

Libertas (2006.)

Bijeg do mora (2017.)

IZVODI IZ OSVRTA NA FILM „BIJEG DO MORA“ REDATELJA VELJKA BULAJIĆA NAKON PROJEKCIJE RADNE KOPIJE

PAOLO FINN, filmolog
Iz ratnih vremena, poruka za danas. Divno je vidjeti da veliki redatelj, u svom devedesetom proljeću, poklanja gledateljima još jedan svoj film, djelo u kome je ostao vjeran sebi i svojim temama rata, identiteta, humanosti. Ta humana priča “nosi” film. Bulajić malim i prefinjenim koracima vodi gledaoca kroz zanimljivu sudbinu njemačkog zarobljenika.

ČEDO KOLAR, producent, dobitnik Oskara
Film Bijeg do mora bavi se sudbinom preživjeloga okupatorskog vojnika, Nijemca, koji – preobučen u uniformu ubijenoga partizana – dospijeva u partizansku sredinu. Riječ je o neobičnom, intimističkom filmu s afektivnom participacijom u sudbini ugroženoga čovjeka. U dominantno epskom, koralnom opusu Veljka Bulajića film Bijeg do mora predstavlja dobrodošlu lirsku dionicu.

Akademik TONKO MAROEVIĆ
Može li intimni odnos nastao  u susretu dva bića  nadići suprotstavljene ideologije? Bulajić vrsnim redateljskim umijećem sugestivno prikazuje intimni odnos koji će postati  drama u kojoj se previru i sukobljavaju racionalno i emotivno, dužnost i izdaja, strast i etika …

Film akcentira humanistički aspekt u kojemu usprkos zla i stradanja koje nužno donosi rat, ljubav u kršćanskom smislu riječi uvijek nadilazi zlo ostajući plemenita tajna ljudskog bića.

DIMITRIJE POPOVIĆ, slikar
Bijeg do mora Veljka Bulajića predstavlja njegov povratak na ratnu temu, ali ovaj put sa senzibilitetom za oprost, rijetkim u uobičajenoj ratnoj shemi – borbi dobra protiv zla. Povratak njemačkog vojnika, desetljećima nakon rata, predstavlja pobjedu zaborava.

Sve je zaboravljeno osim ljubavi.        

Prof. emer. dr. sc. IVO BANAC
Film Bijeg do mora redatelja Veljka Bulajića istodobno je snažna i jednostavna priča o ljubavi. Jer je svaka ljubav koja je trajala makar kratko velika za one koji su je doživjeli.

Veljko Bulajić, hrvatski i svjetski sineast, lucidan je, uvjerljiv i iskren u filmskom portretiranju naoko malih ljudi unutar velikih događaja. U neljudskim situacijama pronađena je ljepota života koju je Bulajić ovaj puta naglasio sredozemnim koloritom i mentalitetom, te morem koje je odavno postalo metaforom života koje od antičkih vremena slavi što i ovaj film – čovjeka i ljubav.

dr. sc. BOŠKO PICULA, filmski kritičar
Postojao je rizik od repetitivnosti redatelja kao što je slučaj nekih značajnih autora čiji se stil, pečat, ponavlja i ne nudi novo. To se događa i slikarima, pjesnicima, kiparima, kada u umjetničkom životu prestanu rasti. Obožavatelji i fanovi žele i očekuju novo, a ne ponavljanje. „Bijeg do mora“ je novi kreativni iskorak Bulajića.

TV SERIJA Libertas (2006.)

U 2008. godini slavi se 500 godina od rođenja velikog hrvatskog pisca Marina Držića. Rođen u Dubrovniku 1508. godine, taj nemirni renesansni duh provest će svoj život putujući na relaciji talijanskih gradova i svog rodnog grada, neumorno pišući o društvenim vrlinama i manama svog vremena. U njegovim će djelima (Skup, Dundo Maroje, Novela od Stanca, Plakir, Grižula, Arkulin, Tirena i dr.) junaci koje je stvorio progovoriti pučkim jezikom, a njegov će komediografski opus ostati svjež i aktualan sve do današnjih dana.

Serija prati društvena i politička previranja u Dubrovniku i Italiji u 16. stoljeću, kao snažna alegorija vječne, pa tako i suvremene, težnje za slobodom misli i čovjeka.

Seriju je prikazao i talijanski RAI.

Igrano dokumentarni film Mjesto sjećanja Vukovar (2015.)

Dokumentarni film scenarista i redatelja Veljka Bulajića “Mjesto sjećanja Vukovar” govori o jednoj od najvećih ratnih tragedija suvremenoga doba, a autor je, kako je sam rekao, filmom želio odati počast svima koji su branili Vukovar i prikazati njihovu žrtvu svijetu.

Mnogo je priča o Vukovaru ispričano i mnogo ih je još neispričanih. Ne čudi zato želja velikoga filmskog majstora da ugradi svoj doprinos neizbrisivosti sjećanja Grada Heroja. U filmu govore branitelji, stradalnici i žrtve vukovarske tragedije dijeleći s nama osobna iskustva i pogled na događaje s odmakom od dvadesetak godina. Neki su od njih prvi put pred kamerama.

Film je sniman dvije godine. Nastao je u koprodukciji Hrvatske radiotelevizije, Aleks produkcije i HVIDRA-e te u suradnji s Ministarstvom branitelja Republike Hrvatske.

Dokumentarna televizijska serija Titovi memoari (1970.)

Serija od 6 dokumentarnih televizijskih filmova o Crnoj Gori

DOKUMENTARNI FILMOVI

Kamen i more (1953.)

Broj lutalica (1953.)